40 odsto ishrane čine ugljeni hidrati, 30 odsto proteini, i 30 odsto masti
Kako je dr Barry Sears još 70-ih godina prošlog veka počeo da istražuje ovaj način ishrane , te je 1995 godine izdao knjigu život u zoni od tada do danas je izašlo mnogo edicija sa kompletnim jelovnicima kad je zona dijeta u pitanju.Vođen preranom smrću svoga oca (u 53-god od srčanog udara),Sears je proučavao kakva je uloga masti kod najčešćih kardiovaskularnih oboljenja kod savremenog čoveka.Izlažući koncept 40:30
Doručak: čaša delimično obranog mleka (200 g), kivi (100 g), dve kriške parmezana
Užina: integralni dvopek (20 g), 20 g sušene govedine, tri maslinke
Ručak: dve šnicle pilećeg belog mesa (100 g), papričice pečene na grilu (200 g) ili 300 g spanaća na pari, zelena salata s maslinovim uljem, 120 g grožđa
Užina: 20 g parmezana, dva krekera
Večera: čorba od povrća, 120 g brancina, 300 g barenog karfiola, zelena salata s maslinovim uljem, pola kruške (100 g)
Zasniva se na principu razdvajanja pojedinih grupa namirnica čime se želi ubrzati metabolizam...
Proteinska dijeta ne samo da pomaže u brzom mršavljenju već i u povećanju mišićne mase. Osoba koja se hrani po ovoj dijeti ne oseća glad jer proteini brzo daju osećaj sitosti. Ova dijeta je pre svega za osobe koje su veoma aktivne i imaju malo vremena za komplikovane obroke.
Medicinska dijeta je navodno dobila svoj naziv iz razloga što se koristi kod obolelih od srčanih bolesti...
Zona dijeta je jedan od najšire prihvaćenih dijetetskih režima u svetu. Ustanovio ju je američki naučnik Beri Sirs i prevedena je na 22 jezika. Zdrav način ishrane, koji doprinosi boljem funkcionisanju organizma, glavni je razlog zbog koga Zona dijetu vremenom usvaja sve više žena. Biti na ovoj dijeti znači zadržavati konstantan nivo insulina u krvi